Zadar

Svoju turističku atraktivnost Zadar gradi i na spoju nautičkog turizma, raznovrsnih oblika smještaja i ugostiteljske ponude, ambijenta, prekrasnih plaža i šetnica, izleta u bližu i dalju okolicu, zanimljivih kulturno-umjetničkih i zabavnih događanja te osobito vrijednih kulturno-povijesnih spomenika. Povijesni dio grada Zadra neodoljiv je za sve poštovatelje i ljubitelje povijesnih spomenika i kulturne baštine. Svakako valja vidjeti crkvu sv. Donata, simbol grada, te zadarske muzeje: Arheološki muzej (osnovan 1830.), jedan od najznačajnijih u Hrvatskoj, s 80-ak tisuća predmeta od kamenog doba do kraja srednjeg vijeka, zatim Narodni muzej s Galerijom umjetnina i Prirodoslovnim odjelom, Pomorski muzej koji prikazuje razvoj pomorstva u sjevernoj Dalmaciji, te Stalnu izložbu crkvene umjetnosti s oko tisuću vrijednih predmeta iz minulih stoljeća, poznatu pod popularnim nazivom Zlato i srebro Zadra. U brojnim zadarskim restauracijama i konobama treba kušati domaće specijalitete, a među pićima ističe se čuveni liker maraskino. To jedinstveno piće još je u XIX. st. bilo omiljeno na europskim dvorovima (London, Beč, Moskva), a u Zadru se proizvodi od 1821.

Stari grad na zaštićenom poluotoku s dobrom prirodnom lukom imao je povoljne mogućnosti za uspostavu prometnih veza sa zaleđem. U Zadru je bio najpovoljniji spoj težih pučinskih plovidbenih ruta iz Ravenne, Venecije ili Trsta s istočnojadranskim sustavom kanalskih plovidbenih smjerova. Teži uvjeti plovidbe jedrenjaka na otvorenome moru s obzirom na kanalsku navigaciju istaknuli su Zadar kao luku odmora, popravka i opskrbe brodova. S razvojem parobrodarstva i brodova na motorni pogon, zadarska luka postaje tijesnom i plitkom za velike brodove. Koncentracijom prometa u sjevernojadranskim lukama i razvojom Splita i Šibenika, Zadar gubi prednost razmjerno lakih veza sa zaleđem. Izgradnja prometnih veza (Jadranska autocesta, 1959.; željeznička pruga Knin-Zadar, 1966.), luka Gaženica (1968.) te zračna luka (1969.) ponovno, u novim uvjetima, ističu prednosti geografskog položaja Zadra. Položaj grada na niskom primorju znatno utječe na njegove klimatske osobine. Prosječna temperatura zraka tijekom srpnja iznosi 25 °C, a u siječnju 6,5 °C; godišnje 200 vedrih dana. Zbog klimatskih prilika prevladava mediteranska vegetacija.

Zadar i zadarska turistička regija smješteni su u samom središtu hrvatskog Jadrana, u najrazvedenijem dijelu jadranskog arhipelaga. Uokolo su, na većoj ili manjoj udaljenosti, smješteni nacionalni parkovi Plitvice, Paklenica, Krka i Kornati, parkovi prirode Velebit i Telašćica, te niz od više od 300 otoka i otočića. Prirodne ljepote, brojni zaljevi i plaže, kulturno-povijesni spomenici, raznovrsna ugostiteljska ponuda s probranim domaćim specijalitetima, sve to čini Zadar i njegovu okolicu jednim od najatraktivnijih turističkih područja u Hrvatskoj. Turizam u Zadru ima dugu tradiciju. U novijim je ljetopisima zapisano da je u lipnju 1879. skupina izletnika iz Beča posjetila Zadar; 1892. osnovano je Društvo za poljepšavanje grada (djelovalo do 1918.), a 1899. osnovano je Planinarsko i turističko društvo ”Liburnija”. Početkom XX. st., u ožujku 1902. otvoren je hotel Bristol, današnji Zagreb.

Grad i okolica imaju kvalitetne uvjete za rekreaciju i bavljenje sportom. Tu su brojni teniski tereni, igrališta za nogomet, košarku, rukomet, velike su mogućnosti za aktivnosti na vodi, jedrenje, surfing, veslanje, ronjenje, sportski ribolov.